Kako se socijati razlikuju od psihopata

Prisustvo savjesti je ključ za dijagnozu

"Sociopath" je izraz koji ljudi koriste, često proizvoljno, da bi opisali nekoga ko je očigledno bez savesti. U većini slučajeva, opis je blithely izbačen kako bi označio nekoga kao da je bilo mržnje ili vredno mržnje. Isto važi i za pojam "psihopata", koji mnogi predlažu sociopatu koji je jednostavno opasniji.

Oba nisu samo netačni opis, već su problematični.

Iz kliničke perspektive, ljudi koji su sociopatska ili psihopatska su oni koji pokazuju karakteristike antisocijalnog poremećaja ličnosti (APD), koji se karakterišu preovladavajućim zanemarivanjem prava i / ili osećanja drugih.

Razumevanje antisocijalnog poremećaja ličnosti

Dok se psihopati klasifikuju kao ljudi bez savesti, sociopati imaju ograničenu, iako slabu, sposobnost da osete empatiju i kajanje. Iako psihopati mogu i poštuju društvene konvencije kada odgovara njihovim potrebama, sociopati češće odlaze iz ruke i reaguju nasilno kad god su suočeni sa posledicama njihovih postupaka.

Uzroci takvog ponašanja takođe imaju različite korene. Postoji određeni predlog među stručnjacima da je psihopatija povezana, barem delimično, sa genetskim poremećajem. Sa druge strane, s druge strane, verovatno je rezultat izuzetno negativnog iskustva.

Iako je uobičajeno da se sociopati i psihopati misle o sebi po sebi opasnim, to je više konstrukcija TV drame koja je istinski refleksija poremećaja.

Uz to, ljudi sa APD-om će često ići u izuzetne dužine da manipulišu drugima, bilo da se šarmira, razoružava ili uplaši nekoga kako bi dobili ono što žele.

Dijagnostikovanje Sociopata

Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (DSM) klasifikuje sociopatiju nizom ličnosti i osobinama ponašanja koji opisuju kako osoba funkcioniše, kako se on ili ona odnosi na druge, i kako se ta uverenja izražavaju akcijom.

Samofunkcionalne karakteristike su one koje odražavaju ono što je osoba i kako ta osoba posmatra svoje akcije ili ciljeve. Da bi se dijagnostikovala kao sociopatska, osoba mora pokazati sve od slijedećih karakteristika:

Interpersonalne karakteristike su one koje opisuju kako osoba interaguje sa drugima uopšte. Osoba mora takođe pokazati ove osobine za dijagnozu sociopatskog:

Karakteristike ponašanja dovršavaju kliničku dijagnozu opisujući rutu koju će osoba preduzeti za kontrolu, prisiljavanje ili prevara:

Nije neuobičajeno da sociopat bude u ponovljenim borbama ili napadima. Postoji snažna tendencija da se zanemare obaveze, obećanja i dogovori, uključujući finansijske. Često se odluke donose odluke o trenutnom potezu, uz malo uvažavanja posledica ukoliko se postigne neposredan cilj.

Štaviše, sociopatima je teško napraviti planove i više voljeti da veruju da su u stanju da navigiraju problemima kako se pojavljuju. Oni su često rizičniji, lako su dosadni, koji su u stanju ignorisati lične granice i opravdati čak i najneverovatnije radnje.

3 Ključne razlike između Sociopata i Psihopata

Iako se termini mogu koristiti naizmenično, sociopatija i psihopatija imaju jasne linije razlike koje se široko mogu opisati na sledeći način:

Nasilje, dok je moguće, nije inherentna karakteristika bilo sociopatije ili psihopatije.

> Izvor:

> Američka psihijatrijska asocijacija. "DSM-IV i DSM-5 Kriterijumi za poremećaje ličnosti." Arlington, Virdžinija; objavljeno 28. novembra 2012.