Može li se marihuana koristiti za ublažavanje depresije?

Direktna veza ostavlja mnogo istraživača

Sa državama širom zemlje koje donose zakone koji dozvoljavaju medicinsku upotrebu marihuane , došlo je do velikog debata o tome koji bi uslovi trebali kvalifikovati pacijente za odobrenu upotrebu. Depresija je jedno od takvih stanja o kojima se razgovaralo, a istraživanje je pomešano. Upotreba depresije i upotrebe marihuane često postoji jedna pored druge u pacijentima, ali razdvajanje koje je prvo proistekao je problem pileća i jaja koji istraživači tek treba riješiti.

Može li Marihuana pomoći liječiti depresiju?

Studija istraživača iz istraživačkog instituta Univerziteta u Bufalu u februaru 2015. godine otkrila je da hemijska jedinjenja u mozgu poznata pod nazivom endokanabinoidi, koja su povezana sa osećanjima ukupnog blagostanja, aktiviraju iste receptore kao THC, aktivno jedinjenje u marihuani.

U testiranju na pacovima, istraživači su otkrili da je proizvodnja endokanabinoida niža u stanjima hroničnog stresa nego u normalnim uslovima. Zaključili su da hemikalije u kanabisu mogu biti korisno lečenje u obnavljanju normalne endokanabinoidne funkcije i ublažavanje simptoma depresije.

Mane tretiranja depresije sa marihuanom

Iako postoje preliminarni dokazi da marihuana može imati antidepresivna svojstva, mnogi tvrde da postoje i značajne nedostatke njegove upotrebe. Postoji poznati fenomen koji se naziva "amotivacijski sindrom" u kojem korisnici hroničnih kanabisa postaju apatični, društveno povučeni i izvode na nivou svakodnevnog funkcionisanja znatno ispod svog kapaciteta pre upotrebe marihuane.

Iako depresivna osoba može osjetiti olakšanje od svojih simptoma, to može biti iluzija blagostanja ako osoba izgubi motivaciju i produktivnost. Osim toga, ako se lek leči dim, može biti mnogo štetniji za respiratorni sistem nego što je upotrebljen duvanom zbog činjenice da nije filtriran.

Depresija i upotreba marihuane može imati isti uzrok korijena

Većina zdravstvenih radnika i praktičara prihvataju teoriju da su genetski, životni ili drugi faktori glavni uzrok depresije. Neki veruju da ovi isti uzroci mogu dovesti do upotrebe marihuane, na primer, kako bi se ublažili simptomi depresije. Na primjer, učesnici pilot studije iz 1997. godine izvestili su da je jedan od razloga zbog kojih su nastavili da puše marihuanu je to što su osjećali da je oslobađao simptome depresije i anksioznosti. Druga studija pokazala je da upotreba marihuane izgleda nije pogoršala depresiju, već je bila još jedan simptom stanja.

Neka istraživanja pokazuju da su korisnici marihuane (naročito redovni ili teški korisnici) verovatnije dijagnostikovani depresijom nego oni koji ne koriste lek. Ali istraživanje nije uspelo zaključiti da postoji uzročna veza u igri: ne čini se da depresija direktno rezultira upotrebom marihuane. Kod nekih pacijenata sa predispozicijom na druge mentalne bolesti, kao što su šizofrenija i psihoza, upotreba marihuane može poslužiti kao okidač za izražavanje bolesti. Takođe postoje dokazi da su tinejdžeri koji pokušavaju samoubistvu verovatnije koristiti marihuanu od onih koji nisu pokušali.

Kao i kod upotrebe marihuane i depresije, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se bolje razumeli ova udruženja. Kako države nastavljaju da prolaze zakone o medicinskoj marihuani i usavršavaju kriterijume za podobnost, više istraživanja će verovatno ići dalje prema istraživanju odnosa između depresije i upotrebe marihuane.

> Izvori:

> Donohue B, Acierno R, Kogan E. Odnos depresije sa merama socijalnog funkcionisanja kod odraslih osoba koje zloupotrebljavaju droge. Addict Behav . 1996 Mar-Apr; 21 (2): 211-6.

> Gruber AJ, Papa HG Jr, Oliva P. Veoma dugoročni korisnici marihuane u Sjedinjenim Državama: pilot studija. Supst Use Misuse 1997 Feb; 32 (3): 249-64.

> Haj-Dahmane S, Shen R. Hronična stresa Utječe α1-adrenoceptor-indukovana endokanabinoid-zavisna sinaptička plastičnost u nukleusu Raphea. Časopis neuronauka Oktobar 2014, 34 (44) 14560-14570.