Mozak proteina povezana sa ponašanjem alkohola

Reguliše ponašanje alkohola i osjetljivost

Istraživači su povezali protein koji se nalazi u mozgu kako prema ponašanju koje traži alkohol, tako i na osjetljivost na efekte alkohola .

Istraživači na Univerzitetu u Vašingtonu prijavljuju prve direktne dokaze kod miševa da signalizacija protein kinaze A (PKA) reguliše i ponašanje alkohola i osjetljivost na neke od efekata alkohola u alkoholizmu, prema Nacionalnom institutu za alkoholizam i alkoholizam.

Promenjeni odgovor

Imajući u vidu izbor između obične vode i rastvora koji sadrže alkohol, miševi nedostaju RIIB podjedinica PKA je preferirala alkoholno rješenje sa najvećim jačinama. Osim toga, miševi za kuklu genova su manje osetljivi od onih sa normalnim PKA do sedativa alkohola.

Protein uključen u intracelularnu komunikaciju, PKA je prisutan u celom mozgu. PKA fosforiliše brojne intracelularne proteine ​​i reguliše ekspresiju gena, čime se menjaju električna svojstva ćelije i, potencijalno, ćelijska funkcija i komunikacija između neurona.

Mišima nedostaje RIIB, jedan od šest gena koji kodiraju PKA, doživljavaju izmene u aktivnostima PKA, uslov koji istraživači veruju da mijenja njihov odgovor na farmakološke osobine alkohola.

Regulisanje potrošnje alkohola

"Ranije istraživanje u laboratorijskim kulturama i životinjama pokazalo je da konzumiranje alkohola utiče na funkciju PKA", rekao je Enoch Gordis, direktor NIAAA-e, koji je pružao primarnu podršku studiji.

"Ono što je novo o ovom radu je obrnuto - da, bar u životinjskom modelu, PKA može regulisati konzumiranje alkohola i neke aspekte odziva alkohola".

Todd Thiele, Ph.D., Odsek za psihologiju i Institut za zloupotrebu alkohola i narkotika, Univerzitet u Vašingtonu, i njegove kolege ispitali su ponašanje pijenja u 12 normalnih miševa i 12 noktiju miševa sa mutacijom u podjelu RIIb PKA.

Dok nisu pronađene razlike između dve grupe u preferenciji ukusa za slatka ili gorka rješenja, miševi sa PKA mutacijom piju skoro dvostruko više 20% alkohola kao i normalne miševe.

Sedativni efekti

Istraživači su takođe mjerili vrijeme potrebno za opojne miševe kako bi se povratio pravičan refleks. Oni su ubrizgali obe grupe miševa sa alkoholom, a zatim ih stavili na leđima u plastičnim U-oblikovima. Miševi za noktiju su se mnogo brže oporavili od sedativa alkohola, nakon 65 minuta, u poređenju sa 90 minuta kod normalnih miševa.

"Verovatno je da miševi sa mutacijom RIIB piju više etanola jer je aktivnost PKA poremećena u regionima mozgova koji su uključeni u posredovanje u nagradi etanola", rekla je Dr. Thiele. "Sada je važno odrediti u kojim regionima mozga RIIB podjedinica proizvodi ove efekte."

> Izvori:

> Thiele, TE, i sar. "Visoka potrošnja etanola i niska osjetljivost na sedimentaciju sa etanolom u mišićima A-mutant proteina kinaze". Časopis neuronauka Maj 2000