Malo stresa može biti odličan motivator, kao što vam svaki student može reći. Mnogo stresa, međutim, često može stvoriti više prepreke od koristi. Ovo je tačno kada se radi o mnogim stvarima, uključujući ponašanje koje promoviše zdravlje, odnose, pa čak i naša sećanja. Stres može sprečiti način na koji formiramo i preuzima uspomene i može utjecati na to kako naša memorija funkcioniše.
Srećom, tu su dobre vesti kako bi se ravnalo loše. Evo šta istraživanje govori o efektima stresa na pamćenje.
Stres i memorija
Stres može uticati na to kako se uspostave uspomene. Kada se naglasi, ljudi imaju teže vrijeme stvaranja kratkotrajnih uspomena i pretvaranja tih kratkoročnih uspomena u dugotrajna sećanja, što znači da je teže učiti kada se naglasi.
Stres može uticati na vrstu sjećanja koje formiramo. Ako smo naglašeni tokom događaja, možda ćemo imati poteškoće da se tačno sjećamo detalja događaja kasnije, jer stres mi osjećaju boja naše percepcije, kao i našu sposobnost da se prisetimo onoga što smo tada vidjeli. Ovo je deo razloga zbog kojeg svedočenje svedoka nije toliko pouzdano - ljudi mogu biti apsolutno sigurni da su videli nešto na određeni način, ali to ne znači da su tačne. Jedna studija pokazala je da ljudi koji su svi videli isti događaj možda imaju različite račune o tome šta su videli, ali stepen sigurnosti koji imaju o tome šta su videli nije nužno čak ni vezano za to koliko su tačne.
Memorije se takođe mogu promeniti nakon što se formiraju. Zapravo, svaki put kada uspijemo dobiti memoriju, mi ga obojimo sadašnjim iskustvom, kao kad uzmemo nešto sa police i vratimo je nazad, ostavljamo otiske prstiju od ponovnog rukovanja. Istraživanje pokazuje da ako se ljudi ispituju i daju pogrešne informacije o nečemu što su doživjeli, te informacije će obojiti njihovo sećanje i uticati na ono što su mislili da su doživjeli i da je to informacija (budući da je to najnoviji od samog događaja) lakše se sećati.
Zbog toga se mogu napraviti lažna sećanja sa dobronamernim linijama ispitivanja.
Nedavna meta-analiza je sprovedena na 113 studija stresa, što znači da su istraživači ispitivali da su mnogi nezavisni studiji o stresu i memoriji odredili koji su glavni nalazi bili. Postoji dovoljno dokaza da stres utiče na pamćenje, a ove studije samo pružaju veću podršku tom istraživanju:
- Jedan od najinteresantnijih otkrića bio je da stres može ometati formiranje uspomena ako se to desilo pre ili tokom enkodiranja, vrijeme u kojem se formira memorija. Dobra vest je da je došlo do kratkog zakašnjenja između kodiranja i formiranja memorije. Takođe, ako se naučeni materijal direktno odnosi na stresor, memorije su zapravo poboljšane. Još bolje, postkodifikovanje stresa zapravo je poboljšalo formiranje i pronalazak memorije, što znači stres koji se dogodio nakon što je formirana memorija zapravo dovela do bolje memorije.
- Stres je povećao kortizol, ali količina kortizola nije bila direktno povezana sa efektima stresa na memoriju. To znači da ako stvarate više kortizola tokom vašeg odgovora na stres, to ne mora nužno značiti da će vaše pamćenje biti više oštećeno od nekoga ko je manje hormonsko odgovoran. Zanimljivo je da su žene koje su bile na oralnim kontracepcijama doživele manje negativnog efekta.
- Stres takođe može dovesti do iscrpljenosti, a to može dovesti do kognitivnih oštećenja koje uključuju probleme sa pažnjom i radnom memorijom. Nažalost, oštećenje memorije se i dalje može otkriti tri godine kasnije, čak i nakon što se iscrpljuje. Ovo naglašava važnost upravljanja stresom pre nego što dođe do ove tačke.
Poboljšajte svoju memoriju pod stresom
Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da biste poboljšali svoje pamćenje kada ste naglasili. Na sreću, ove tehnike takođe pomažu u upravljanju stresom. Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti jeste da provedite ličnu samohranu: dovoljno spavate, jedite zdravo ishranu i upravljajte stresom.
Loš spavanja, visokog stresa i drugih fizičkih problema može uticati na memoriju, kao i doprineti stresu koji ometa formiranje memorije i pronalaženje. Postoje i druge važne strategije koje možete koristiti i. Evo nekih strategija podržanih istraživanjem koje možete koristiti:
- Obučite se vežbama disanja i drugim tehnikama. Jedna studija policijskih kadeta na obuci pokazala je da trening psihološkog učinka može poboljšati opoziv kadeta koji su iskusili stres u poređenju sa onima koji nisu učili i praktikovali ove tehnike. Tehnike koje su korišćene uključivale su vežbe disanja, popularnu tehniku upravljanja stresom; slike mentalnog učinka, što podrazumeva živopisno zamišljanje prakse i uspeha; i pažljivog fokusa. To znači da, kada ste istaknuti, možete se usredsrediti na disanje i fokusirati vašu pažnju, kao i živopisno zamišljajući sebi da postignete svoje ciljeve; ovo je dokazano korisno.
- Pomeri se. Studija koja je ispitala efekte programa aerobnog vježbanja na osobe sa oštećenjima s pamćenjem otkrila je da je 12-nedeljni program vežbanja zaista poboljšao svoje sećanje na one koji se nisu upisali u program. Ispitanici uključeni u studiju su imali blagi kognitivno oštećenje od efekata iscrpljivanja iz stresa, tako da su ovi rezultati naročito relevantni za one koji su pod stresom.
- Praktičnu pažnju. Druga studija ispitala je činjenicu da oni koji doživljavaju stres i probleme sa pamćenjem često doživljavaju probleme sa spavanjem. Takođe je primećeno da oni koji su praktikovali pažnju često su imali manje stresa i manje problema sa pamćenjem. Konačno je utvrđeno da pažljivost zapravo minimizira probleme spavanja koji mogu uticati na memoriju i stvoriti probleme. Ovo takođe pokazuje da praktičnost pažnje može pomoći vašem pamćenju ne samo minimiziranjem stresa koji ga može oštetiti, već i omogućavanje boljeg spavanja.
- Naučite neke trikove. Postoje neki jednostavni trikovi kao što su stiskanje pesnica ili pomeranje očiju sa druge strane na stranu, što može pomoći u kreiranju memorije. Više o tome šta su i zašto rade.
> Izvori:
> Brisbon, Nicholas M .; Lachman, Margie E. Dispositional mindfulness and memory problems: Uloga percepcionog stresa i kvaliteta spavanja. Mindfulness, Vol. 8 (2), > Apr, > 2017, str. 379-386.
> Eskilsson, Therese; Järvholm, Lisbeth Slunga; Gavelin, Hanna Malmberg; Neely, Anna Stigsdotter; Boraxbekk, Carl-Johan. (2017). Aerobna obuka za poboljšanu memoriju kod pacijenata sa iscrpljenošću od stresa: randomizirani kontrolisani sustav. BMC Psychiatry, Vol. 17.
> Jonsdottir, Ingibjörg H .; Nordlund, Arto; > Ellbin >, Susanne; Ljung, Tomas; Glise, Kristina; Währborg, Peter; Sjörs, Anna; Wallin, Anders; Skandinavski. (2017). Radna memorija i pažnja se još uvek pogoršavaju posle tri godine kod pacijenata sa iscrpljenošću zbog stresa. Časopis za psihologiju, decembar 2017; 58 (6): 504-509.
> Loftus, EF Dezinformacija sadnice u ljudskom umu: 30-godišnja istraga o podložnosti pamćenja. Učenje i pamćenje. 2005; 12: 361-366.
> Strana, Jonathan W .; Asken, Michael J .; Zwemer, Charles F .; Guido, Michael. (2016). Kratka obuka mentalnih vještina poboljšava uspjeh i uspjeh u visokoj stresnoj policijskoj kadetskoj obuci. Journal of Police and Criminal Psychology, Vol. 31 (2), str. 122-126.
> Wolf, OT; Atsak, P .; de Quervain, DJ; Roozendaal, B .; Wingenfeld, K .; Stres i pamćenje: selektivan pregled nedavnih događaja u razumevanju efekata stresnog hormona na memoriju i njihovu kliničku relevantnost. Journal of Neuroendocrinology, Vol. 28 (8), > Aug, > 2016 str. 1-8.