Iako nijedan roditelj ne želi da zamisli svoj tinejdžer može imati duševnu bolest , psihoza može doći tokom adolescencije. Znanje kako prepoznati znake psihoze u tinejdžerima je ključ za ranu intervenciju.
Nažalost, većina odraslih sa psihozom kaže da njihovi roditelji nisu prepoznali znakove upozorenja. Prema istraživanju Nacionalne alijanse za mentalne bolesti iz 2011. godine, samo 18,2 odsto osoba sa psihozom kaže da su njihovi roditelji videli simptome mentalne bolesti i intervenisali.
Mnogi roditelji se oslanjaju na zdravstvene ustanove da prepoznaju znake mentalne bolesti ili psihoze. Međutim, samo 4,5 procenata osoba sa psihozom kažu da su zdravstveni radnici prepoznali svoje simptome.
Rani tretman može usporiti, zaustaviti ili čak obrnuti efekte psihoze. Dakle, važno je da roditelji budu informisani o tome šta tražiti i kako dobiti pomoć.
Pregled
Psihoza podrazumeva poremećaj misli i percepcija čoveka koji im otežavaju da razlikuju šta je stvarno i šta nije. Međutim, psihoza je simptom, a ne dijagnoza.
Psihoza dolazi u različitim stepenima. Dok neki ljudi mogu doživeti blage oštećenja, drugi se bore sa aktivnostima svakodnevnog života zbog svojih simptoma.
Psihoza generalno potiče od različitih psihijatrijskih poremećaja, iako postoje određeni medicinski i neurološki uslovi koji mogu biti prisutni i sa psihozom. Često ih je potrebno proceniti i isključiti pre psihijatrijske dijagnoze.
Neke vrste psihijatrijskih dijagnoza u kojima se može pojaviti psihoza uključuju:
- Šizofrenija - Tinezi sa šizofrenijom pokazuju promjene u ponašanju. Oni mogu imati halucinacije ili zablude, a njihovi simptomi verovatno utiču na njihovo obrazovanje i njihove odnose.
- Šizoafektivni poremećaj - Schizoafektivni poremećaj se javlja kada osoba ima istaknute simptome raspoloženja bipolarnog poremećaja ili depresije, zajedno sa vrstama psihotičnih simptoma koji mogu biti prisutni kod šizofrenije.
- Šizofreniformni poremećaj - Šizofreniformni poremećaj uključuje simptome šizofrenije, ali je trajanje ograničeno. Simptomi su prisutni samo između jednog i šest mjeseci.
- Kratki psihotični poremećaji - Ponekad ljudi doživljavaju iznenadne periode psihoze. Često se odnosi na stresni životni događaj, kao što je gubitak voljene osobe. Simptomi obično nestaju za manje od mjesec dana.
- Psihički poremećaji izazvani supstancama - Teens sa ozbiljnim problemima zloupotrebe supstanci mogu doživeti halucinacije ili zablude u kontekstu njihove upotrebe supstanci.
- Psihotični poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja - Psihoza može ponekad proisteći iz fizičkih zdravstvenih stanja, kao što je tumor mozga ili povreda glave.
- Poremećaji raspoloženja - Psihoza može biti prisutna u određenim prezentacijama velike depresije i bipolarnih poremećaja.
Signali ranog upozoravanja
Iznenađena psihoza, kao iu slučajevima kratkog psihotičkog poremećaja, relativno je neuobičajena. Većina ljudi sa šizofrenijom, na primer, pokazuje znake psihoze mesecima ili godinama pre nego što je ikada dijagnostikovana.
Tinejdžeri sa psihozom počinju izgubiti kontakt sa određenim aspektima stvarnosti. Ali simptomi se mogu pojaviti neko vrijeme, a zatim nestaju. Dakle, roditelji mogu otkazati simptome kao fazu ili pretpostaviti da je njihov tinejdžer bolji kada simptomi nestanu.
Ali, samo zato što tinejdžer ne aktivno prikazuje simptome, ne znači da nema problema.
Znaci rane upozorenja psihoze mogu biti slični znacima depresije ili druge mentalne bolesti. Znaci za paznju uključuju:
- Gubitak interesa za ličnu higijenu
- Gubitak interesa u uobičajenim aktivnostima
- Nihanje raspoloženja
- Neuobičajene kretnje
- Hladno, odvojeno ponašanje
- Nemogućnost izražavanja emocija
- Problemi u školi i poteškoće održavanja odnosa
Tinejdžer koji doživi psihozu može se osećati uplašeno, sramno ili zbunjeno. Za tinejdžere je često pokušati sakriti svoje simptome ili da prikrije neke znakove upozorenja što je duže moguće.
Znaci psihoze variraju od osobe do osobe. Zbog toga je važno pažljivo pratiti promjene u raspoloženju ili ponašanju tinejdžera.
Halucinacije
Psihoza može uključivati halucinacije. Auditorne halucinacije su najčešći tip halucinacije .
Tinejdžer može da čuje glasove koji mu govore šta da rade, upozoravaju ga na opasnost, ili glasovi mogu jednostavno zvučati kao pozadinski zvuk. Neki tinejdžeri kažu da ovaj glas izgleda da dolazi iz njegovog mozga, ali drugi osećaju kao da čuju glasove oko njih od ljudi koji ne postoje.
Vizuelne halucinacije uključuju vidjeti stvari koje nisu stvarno tu. Tinejdžer može videti ljude ili predmete koje niko drugi ne vidi.
Olfaktorne halucinacije uključuju mirise. Tinejdžer može misliti da otkriva mirise koji nisu stvarno prisutni, poput parfema, trulih jaja ili smeća. Neke olfaktorne halucinacije dolaze i odlaze, dok ostali mogu biti prisutni stalno.
Tinejdžeri sa halucinacijama mogu takođe prijaviti osećanje fizičkih senzacija koje nisu zapravo tamo. Tinejdžer sa taktilnim halucinacijama može reći da oseća da su joj pajkovi puzali ili da je neko nastavlja da je pritisne na ramenu.
Zablude
Tinejdžeri koji doživljavaju zabludu utvrdili su lažna ubeđenja koja nisu u skladu sa njihovom kulturom. Tinejdžer može verovati da vlada kontroliše njegovo ponašanje putem televizije ili možda misli da neko pokušava da ga otruje.
Čak i kada nema dokaza da verovanje nije tačno, tinejdžeri zadržavaju svoje zablude. Nećete moći da razgovarate sa svojim tinejdžerom o drugačijem razmišljanju ili odricanju od zablude rekavši mu da to nije tačno.
Razočarana razmišljanja
Ponekad tinejdžeri sa psihozom mogu pokazati neorganizovan ili zbunjen govor. Ponekad se mogu zbuniti ili mogu napraviti besmislene reči. Njihove rečenice možda nemaju smisla.
Psihoza će verovatno izazvati probleme koji misle jasno, teškoće koncentriranja i nelagodnosti koje se odnose na druge.
Faktori rizika
Malo se zna o tačnom uzročniku psihoze. Istraživači sumnjaju da ima mnogo faktora koji igraju ulogu.
Tinejdžeri koji imaju bliskog rođaka, poput roditelja ili srodnika koji su iskusili psihozu, imaju veći rizik. Na primer, ako imate brat sa šizofrenijom ili majku sa bipolarnim poremećajem sa psihozom, tinejdžer može biti veći rizik od razvoja psihoze.
Studije su takođe pronašle vezu između marihuane i psihoze. Kada su istraživači pratili skoro 2.000 tinejdžera preko 10 godina, otkrili su da su mladi ljudi koji su pušili marihuanu najmanje pet puta dva puta više verovatno razvili psihozu, u poređenju sa onima koji nikada nisu pušili pot.
Druga studija pokazala je da pušenje marihuane može dovesti do pojavljivanja simptoma psihoze ranije. Istraživači su otkrili da pušači iz marihuane verovatno doživljavaju psihozu dve godine ranije od njihovih partnera koji ne puše marihuanu.
Prerano je da istraživači zaključe da li marihuana izaziva psihozu. Međutim, neki istraživači sumnjaju da marihuana ometa normalan razvoj mozga. Tokom adolescencije, kada centri emocionalnog i obrazloženja u mozgu i dalje stvaraju nove veze, neki istraživači smatraju da marihuana povećava ranjivost mladih osoba od psihoze.
Istraživači su također tražili faktore zaštite životne sredine koji mogu djelovati na genetičkoj ranjivosti koja dovodi do razvoja psihoze. Neke moguće veze uključuju:
- Fetalna hipoksija - Fetalna hipoksija se javlja kada je kiseonik fetusa prekinut. Može biti uzrokovano raznim događajima, kao što je krvarenje tokom trudnoće ili carski rez.
- Infekcija kod majke - Dijete čija je majka doživjela infekciju tokom trudnoće može biti veći rizik od šizofrenije.
- Starost oca - Nekoliko studija povezalo je doba oca sa povećanim rizikom od šizofrenije. Svaka decenija života kod očeva povećava rizik od šizofrenije kod potomaka za 1,5 puta.
- Prenatalna neuhranjenost - U vremenima gladi povećavaju se šizofrenije. Nedostatak određenih vitamina, kao što su vitamin B i D, takođe su povezani sa većom stopom šizofrenije.
- Trauma - Odrasci sa šizofrenijom prijavljuju višu stopu traume u detinjstvu.
- Stresno porodično okruženje - Određeni aspekti nezdravog djetinjskog okruženja povezani su sa kasnijim razvojem psihoze.
Tretman
Ne postoji lek za psihozu. Ali, lečenje je dostupno za upravljanje simptomima. I što pre dobije pomoć, tinejdžer će biti bolji.
Porodična intervencija je ključna za tinejdžere sa psihozom. Studije pokazuju da roditeljsko učešće može biti veoma zaštićeno od recidiva.
Porodične intervencije mogu obuhvatiti psihoedukaciju, obuku o komunikacijskim vještinama i rješavanje problema. Stvaranje pomoćnog kućnog okruženja i učenje kako pomoći asistenciji tinejdžera može biti od koristi u oporavku.
Roditelji takođe imaju koristi od učenja kako prilagoditi očekivanja u kući. Tinejdžer sa psihozom možda neće moći da bebitira mlade braće i sestre ili možda neće moći da ostane kod kuće u dugim vremenskim periodima, uprkos tome što je na primer 17 godina.
Roditelji često doživljavaju dobru krivicu i uznemirenost kada tinejdžer razvije psihozu. Tretman sa profesionalcem za mentalno zdravlje može pomoći roditeljima da na emocije tretiraju zdrav način.
Tinejdžeri takođe mogu imati koristi od lekova. Antipsihotični lekovi mogu pomoći u balansiranju određenih hemikalija mozga koji doprinose halucinacijama, zabludama i poremećenom razmišljanju.
Individualna terapija takođe može biti važan deo tinejdžerskog tretmana psihoze. Kognitivna terapija ponašanja sa obučenim stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći tinejdžeru da nauči kako se suočiti sa stresom i izazovima koji potiču od psihoze.
Važno je da tinejdžeri sa psihozom dobiju obrazovanje o svojoj bolesti. Tinejdžer koji razume svoje simptome biće bolje opremljen da se nosi sa problemima sa kojima se suočava.
Obuka o životnim veštinama takođe može biti deo lečenja. Tinejdžer može imati potrebu za obučavanjem socijalnih veština kako bi joj pomogla u interakciji sa vršnjacima na društveno odgovarajući način, ili joj možda treba pomoć u obavljanju dnevnih aktivnosti poput kupanja i pripreme jela.
Dobijanje pomoći
Ako u tinejdžeru vidite bilo kakve znake psihoze, odmah zatražite stručnu pomoć. Razgovarajte sa svojim tinejdžerom o vašoj brizi. Vaš tinejdžer se može uputiti na stručnjaka za mentalno zdravlje, kao psihijatar ili psiholog, radi dalje evaluacije.
Ako se čini da je tinejdžer u neposrednoj opasnosti, pozovite 911 ili idite u svoju lokalnu hitnu pomoć. Teen koji preti nasilju ili samopovređenju treba hitnu intervenciju.
> Izvori
> Kuepper R, van Os J, Lieb R, Wittchen H, Hofler M, Henquet C. Kontinuirana upotreba kanabisa i rizik od incidencije i upornosti psihotičnih simptoma: 10-godišnja studija kohortne prakse. BMJ . 2011; 342 (mar01 1): d738-d738. doi: 10.1136 / bmj.d738.
> Mack A. Cannabis upotreba i raniji početak psihoze: sistematska meta-analiza. Godišnjak psihijatrije i primenjenog mentalnog zdravlja . 2011; 2012: 5-6.
> Rezultati NAMI istraživanja 2011. godine. Prva epizoda: Psihoza.