Simptomi šizofrenije izgledaju osobito ljudima koji ih posmatraju. Međutim, kada ljudi doživljavaju šizofreničke simptome, možda imaju malo ili nimalo uvida u to da su njihova percepcija ili ponašanje čudna. Nedostatak uvida može učiniti šizofreniju vrlo frustrirajućim i zastrašujućim za svoje voljene.
Psihoza
Šizofrenija je klasifikovana kao psihotični poremećaj.
Ljudi sa shizofrenijom imaju simptome psihoze, abnormalno stanje svesti u kojoj su poremećene viših funkcija uma. U psihozi, čini se da se neka kombinacija percepcije, misaonih procesa, verovanja i emocija odvoji od stvarnosti. Ovi simptomi mogu doći i odlaziti, a osoba može izgledati normalno na vrijeme.
Većina simptoma šizofrenije su simptomi psihoze, ali je moguće imati psihotične simptome bez šizofrenije. Simptomi šizofrenije su kategorizirani kao jedan od tri vrste: pozitivni (psihotični) simptomi , negativni simptomi i kognitivni simptomi.
Pozitivni simptomi šizofrenije
Pozitivni simptomi šizofrenije su ponašanja i iskustva koje bolesna osoba ima u zdravlju. Pozitivni simptomi se nazivaju i psihotični simptomi, iako se reč psihotik koristi i na mnogo drugih načina.
Pozitivni simptomi uključuju:
- Zablude
Zablude su lažna uvjerenja koja nemaju smisla u kontekstu kulture jedne osobe. Iako svako ima s vremena na vreme pogrešna uverenja, psihotične zablude imaju i abnormalni opsesivni kvalitet. Ljudi sa psihotičkim zabludama ne mogu biti ubeđeni da njihova uverenja nisu stvarna.
- Halucinacije
Halucinacije su lažno senzorna iskustva koja nemaju osnovu u spoljnom svetu. Psihotične halucinacije se javljaju kada je osoba potpuno budna, a ne pod uticajem alkohola ili nedozvoljenih droga. Auditorne halucinacije (slušanje glasova) i vizuelne halucinacije (vidi stvari) su najčešće, ali osoba može halucinirati dodir (na primer, bube koje puzaju na kožu), ukus ili miris. - Neorganizovani govor
Poznat je i kao labava udruženja. U psihički neorganizovanom govoru, reči nisu povezane na osnovu normalnih pravila jezika, već su narezane na osnovu zvukova, rime, punova ili slobodnih asocijacija. Iako svako čini greške u govoru, posebno kada su umorni ili naglašeni, psihički neorganizirani govor je očigledno neuobičajen i teško ili nemoguće razumjeti. - Disorganizovano ili katatonsko ponašanje
Psihički neorganizovano ponašanje nije ciljno usmereno i nema smisla u kontekstu. Na primer, skidanje odeće za kupanje je razumno. Uzimanje odeće u javnom autobusu je primer neorganizovanog ponašanja. Smeh u neprimerenom vremenu ili bez razloga je neorganizovano ponašanje. Usvajanje čudnih stavova ili zamrzavanja su katatonsko ponašanje.
Negativni simptomi šizofrenije
Negativni simptomi šizofrenije opisuju normalne osobine koje su odsutne ili smanjene kod osobe koja je bolesna. Negativni simptomi uključuju:
- Flattened affect
Pacijenti sa glađenim efektom izgledaju veoma emotivno ili imaju vrlo ograničen opseg emocija. Oni pokazuju mali odgovor na emocionalne ili uznemiravajuće situacije ili slike. - Anhedonia
Pacijenti ne mogu doživjeti ili izraziti zadovoljstvo u stvarima koje su jednom pronašli ugodno. - Smanjen govor .
- Nedostatak inicijative
Takođe se zove avolicija .
Kognitivni simptomi šizofrenije
Kognitivni simptomi šizofrenije imaju veze sa načinom na koji osoba misli.
Iako se kognitivni simptomi ne koriste za dijagnostifikovanje šizofrenije, neki su prilično česti sa bolestima.
- Teškoća održavanja pažnje
Nemogućnost održavanja fokusirane pažnje čini ljude sa šizofrenijom izgledima prostranim ili "van nje". - Problemi sa memorijom
Šizofrenija često pogađa radnu memoriju, koja je vrsta memorije koju koristite da biste zadržali stvari u glavi za aktivnu obradu, kao što su cifre broja telefona koji želite da pozovete. - Teškoće planiranja i strukturiranja aktivnosti
Uzrokovano smanjenom izvršnom kontrolom. Izvršna kontrola je mentalni proces koji nam omogućava da identifikujemo korake koji su potrebni za izvršenje zadatka, a zatim ih izvršiti u pravilnom redu. Izvršna kontrola nam takođe omogućava da potisnemo naš odgovor na distrakcije kako bismo nešto uradili. - Nedostatak uvida
Ljudi sa shizofrenijom imaju specifičnu kognitivnu slepu tačku koja ih sprečava da shvate da su bolesni. To znači da bi voljeni i negovatelji trebalo da ostanu što budni kako bi pomogli pacijentu da održi rutinu lečenja kako bi kontrolisala simptome.
Izvori:
> Američka psihijatrijska asocijacija. (2013). Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (5. izdanje) . Arlington, VA: American Psychiatric Publishing.
> Morrison, J. DSM-IV Made Easy: Klinički vodič za dijagnozu. Njujork: The Guilford Press, 2006.
> Šizofrenija: detaljna brošura koja opisuje simptome, uzroke i tretmane, sa informacijama o pomoći i prevladavanju. Nacionalni instituti za mentalno zdravlje. (2006) http://www.nimh.nih.gov/health/publications/schizophrenia/summary.shtml
> Torrey, EF Surviving Schizophrenia: Priručnik za porodice, > Pacijenti > i pružaoci, 5. izdanje. Njujork: HarperCollins Publishers, 2006.