Placebo efekti eksperimenata, studija i uzroka

Um može imati snažan uticaj na telo, au nekim slučajevima čak može pomoći i lečenju tela. Um vam čak ponekad može prevariti i verovati da lažni tretman ima stvarne terapeutske rezultate, fenomen koji je poznat kao placebo efekat. U nekim slučajevima, ovi placebi mogu vršiti uticaj dovoljno moćan da imitiraju efekte stvarnih medicinskih tretmana.

Ali efekat placeba je mnogo više od pozitivnog razmišljanja. Kada dođe do ovog odgovora na lažni tretman, mnogi pacijenti nemaju pojma da oni odgovaraju na ono što je u suštini "šećerna pilula". Placebos se često koriste u medicinskim istraživanjima kako bi lekari i naučnici mogli otkriti i bolje razumjeti fiziološke i psihološke efekte novih lijekova.

Da bi razumeli zašto je važan placebo efekat, neophodno je razumjeti nešto više o tome kako i zašto to funkcioniše.

Bliži pogled na efekat Placebo

Placebo efekat je definisan kao fenomen u kojem neki ljudi doživljavaju dobrobit nakon primene neaktivne supstance ili lažnog tretmana.

Šta je tačno placebo? Placebo je supstanca bez poznatih medicinskih efekata, kao što je sterilna voda, fiziološki rastvor ili šećerna pilula. Plakebo je lažni tretman koji u nekim slučajevima može proizvesti veoma stvaran odgovor.

Zašto ljudi doživljavaju prave promene kao rezultat lažnih tretmana? Očekivanja pacijenta igraju značajnu ulogu u placebo efektu; što više osoba očekuje da će lečenje funkcionisati, veća je verovatnoća da će se pojaviti placebo odgovor.

U većini slučajeva osoba koja ne zna da je tretman koji primaju je zapravo placebo.

Umjesto toga, veruju da su oni primalac pravog tretmana. Plakebo je dizajniran tako da izgleda potpuno slično stvarnom tretmanu, bilo da je pilula, injekcija ili potrošna tečnost, ali supstanca nema stvarnog dejstva na bolest ili stanje koje navodi za lečenje.

Važno je napomenuti da su "placebo" i "placebo efekat" različite stvari. Termin placebo se odnosi na samu neaktivnu supstancu, dok se termin placebo efekat odnosi na bilo koji efekat uzimanja lijeka koji se ne može pripisati samom tretmanu.

Kako se Placebos koristi u medicinskim istraživanjima?

U medicinskim istraživanjima, nekim pacijentima u studiji se može primeniti placebo dok drugi učesnici dobijaju stvarni tretman. Svrha toga je da se utvrdi da li tretman ima pravi efekat ili ne. Ako učesnici koji uzimaju stvarni lek pokazuju značajno poboljšanje u odnosu na one koji uzimaju placebo, studija može pomoći u potkrepljenju tvrdnje o efikasnosti leka.

Dok placebo nema efekta na bolest, može imati vrlo stvaran uticaj na to kako se neki ljudi osećaju. Koliko jako ovaj efekat može biti zavisan od različitih faktora. Neke stvari koje mogu uticati na placebo efekat uključuju:

Jedna studija pokazala je da neki ljudi mogu imati genetsku predispoziciju da se snažnije reaguju na placebo. U studiji su pacijenti koji su imali visoku ili nižu varijaciju gena koji kontroliše nivo dopamina u prefrontalnom korteksu mozga imali različite odgovore na placebo. Oni sa visokom dopaminskom verzijom gena imaju veću vjerovatnoću da dožive odgovor na tretman placebo nego oni sa low-dopaminskim verzijom gena.

Istraživanje je otkrilo da ljudi sa visokom dopaminskom verzijom ovog gena imaju tendenciju da imaju i viši nivo percepcije bolova i traženja nagrade.

Kada testiraju nove lekove i druge pristupe tretmanu, naučnici su zainteresovani da saznaju da li ovaj novi tretman ima vrednost za lečenje bolesti koja nadilazi potencijalne rizike. Kroz istraživanje žele da nauče da li je lečenje efikasno, kakve neželjene efekte mogu proizvesti, koje pacijente mogu imati najviše koristi i da li je manje-više efikasno od drugih tretmana koje su već dostupne.

Upoređivanjem efekata lečenja sa placebom, istraživači se nadaju da će moći da utvrdi da li su posledice leka posledica samog tretmana ili izazvane nekim drugim promenljivim.

Prednosti korišćenja Placebo-a

Jedna od glavnih prednosti korišćenja placeba u medicinskim i psihološkim studijama je to što omogućava istraživačima da eliminišu ili minimiziraju efekat koji očekivanja mogu imati na ishod. Ako istraživači očekuju da pronađu određeni rezultat, oni mogu nesvesno preneti znake, poznate kao karakteristike potražnje , što bi moglo dovesti učesnike da uganuju ono što istraživači nadaju da pronađu. Kao rezultat, ponašanje učesnika ponekad može da se promeni.

Kako bi se ovo smanjilo na minimum, istraživači ponekad sprovode ono što je poznato kao dvostruko slepa studija . Takve studije uključuju i eksperimente i učesnike koji nisu upoznati sa tim ko primaju pravi tretman i ko primaju lažno liječenje. Kako bi se smanjio rizik od suptilnih predrasuda koji utiču na studiju, istraživači su u stanju bolje da razmotre kako efekte i lijeka i placeba.

Primjeri Placebo efekta

Na primjer, pretpostavimo da je učesnik dobrovoljno proučio studiju kako bi odredio efikasnost novog lijeka glavobolje. Nakon uzimanja droge, utvrdi da se njena glavobolja brzo iscrpljuje i oseća se mnogo bolje. Međutim, ona kasnije saznaje da je bila u grupi koja je imala placebo i da je lek koji joj je davao samo šećerna pilula.

Jedan od najistaknutijih i najjačih placebo efekata je smanjenje bola. Prema nekim procenama, otprilike 30 do 60 procenata ljudi će osećati da se njihov bol smanjuje nakon primene placebo pilule.

U nekim slučajevima, čak i pravi medicinski tretman može imati koristi od placebo efekta. Istraživači su otkrili kako pozitivno djelotvornost lečenja prenese lekar, ima utjecaj na to koliko dobro pacijenti reaguju na lečenje.

Placebo efekat u psihološkim eksperimentima

U psihološkom eksperimentu, placebo je inertna terapija ili supstanca koja nema poznate efekte. Istraživači mogu koristiti plazebo kontrolnu grupu, koja je grupa učesnika koji su izloženi placebu ili lažnoj nezavisnoj varijabli. Uticaj ovog tretmana na placebo zatim se upoređuje sa rezultatima stvarne nezavisne varijable koja se interesuje za eksperimentalnu grupu .

Iako placebosi ne sadrže pravi tretman, istraživači su otkrili da mogu imati različite fizičke i psihološke efekte. Učesnici u placebo grupama pokazali su promene u srčanoj frekvenci, krvnom pritisku, nivou anksioznosti, percepciji boli, umoru i čak aktivnosti mozga. Ovi efekti ukazuju na ulogu mozga u zdravlju i blagostanju.

Šta uzrokuje efekat Placebo?

Dok istraživači znaju da efekat placeba funkcioniše, oni još uvek ne razumeju tačno kako i zašto se taj efekat javlja. Istraživanje je u toku o tome zašto neki ljudi doživljavaju promene čak i kada primaju samo placebo. Brojni različiti faktori mogu doprineti objašnjenju ove pojave.

Placebos može pokrenuti hormonske reakcije

Jedno moguće objašnjenje je da uzimanje placeba izaziva oslobađanje endorfina. Endorfini imaju strukturu sličnu morfijumu i drugim opijatnim lekovima protiv bolova i djeluju kao vlastiti prirodni lekovi protiv bolova.

Istraživači su bili u mogućnosti da demonstriraju efekat placeba u dejstvu korišćenjem skeniranja mozga, pokazujući da su oblasti koje sadrže mnoge opiate receptore aktivirane iu placebo i u lečenju. Naloxone je opioidni antagonist koji blokira i prirodne endorfine i opioidne lekove. Korišćenjem naloksona smanjeno je smanjenje bolova sa placebom.

Očekivanja mogu uticati na odgovore Placebo-a

Druga moguća objašnjenja uključuju uslove, motivaciju i očekivanja. U nekim slučajevima, placebo može biti uparen sa stvarnim tretmanom dok ne dođe do evociranja željenog efekta, primer klasičnog kondicioniranja . Ljudi koji su visoko motivisani da veruju da će lečenje funkcionisati, ili koji su prethodno radili na lečenju, verovatno će imati iskustvo sa placebom.

Entuzijazam lekara koji propisuje lečenje može čak uticati na odgovor pacijenta. Ako lekar izgleda veoma pozitivno da će tretman imati poželjan efekat, pacijent može verovatnije imati koristi od uzimanja leka. Ovo pokazuje da se efekat placebo može dogoditi i kada pacijent uzima prave lekove za lečenje bolesti.

Placebos takođe može proizvesti neželjene efekte

Nasuprot tome, pojedinci mogu doživeti negativne simptome kao odgovor na placebo, odgovor koji se ponekad naziva i "nocebo efekat". Na primjer, pacijent može prijaviti glavobolje, mučninu ili vrtoglavicu kao odgovor na placebo.

Koliko je snažan efekat Placebo?

Iako efekat placeba može da utiče na to kako pacijenti osećaju, studije sugerišu da efekti placeba nemaju značajan uticaj na osnovnu bolest. Jedan od glavnih pregleda više od 200 studija koji su uključivali upotrebu placeba otkrili su da placebo nije imao značajne kliničke efekte na bolest. Umjesto toga, efekat placeba imao je utjecaj na ishode prijavljene od pacijenata, posebno percepcija mučnine i bola.

Međutim, još jedan pregled koji je proveo tri godine kasnije utvrdio je da u sličnim stanovništvima i placebi i tretmani imaju slične efekte. Autori su zaključili da se placebi, kada se koriste odgovarajuće, potencijalno mogu koristiti pacijentima kao deo terapijskog plana.

Reč od

Placebo efekat može imati snažan uticaj na to kako se ljudi osećaju, ali važno je zapamtiti da oni nisu lek za osnovno stanje. Koristeći placebo u istraživanju, naučnici mogu da dobiju bolju ideju o tome kako tretman utiče na pacijente i da li su novi lekovi i pristupi lečenju bezbedni i delotvorni.

> Izvori:

> Eippert F, Bingel U, Schoell ED, i sar. Aktiviranje opioidergičnog sistema za kontrolu boli pod pritiskom podvlači plazebo analgeziju. Neuron . 2009; 63 (4): 533-543. doi: 10.1016 / j.neuron.2009.07.014.

> Hall, KT. et al. Katehol-O-metiltransferaza val158met polimorfizam predviđa efekat Placebo u sindromu nadražujućeg creva. PLOSOne; 2012. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0048135.

> Howick, J, et al. Da li su tretmani efikasniji od placeba? Sistematski pregled i meta-analiza. PloS One. 2013; 8 (5); e62599. doi: https: //dx.doi.org/10.1371%2Fjournal.pone.0062599.

> Hróbjartsson ACB, Gøtzsche PC. Placebo intervencije za sve kliničke prilike. Cochrane Baza podataka o sistematskim pregledima . Doi: 10.1002 / 14651858.cd003974.pub3.

> Weiner IB, Craighead WE. Corsini enciklopedija psihologije, tom 3 . Hoboken, NJ: John Wiley & Sons. 2010.