Šta je postpartalni opsesivno-kompulzivni poremećaj?

Postpartalni period je vreme povećanog rizika za neke žene

Nije neobično da majke doživljavaju niz emocija nakon dolaska novog bebe. Postpartalni period je dugo poznat kao vrijeme povećanog rizika za pojavu, pogoršanje ili ponavljanje raspoloženja i anksioznih poremećaja. Mnoge studije sugerišu da postpartalni period može predstavljati i rizik za pojavu ili pogoršanje opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD).

Simptomi postpartalnog opsesivno-kompulzivnog poremećaja

Postpartalni simptomi OCD najverovatnije će se javiti u roku od šest nedelja nakon porođaja, ali mogu započeti tokom trudnoće. Kod žena koje već postoje OCD, postoje neki dokazi da spontanost može delovati i kao snažni okidač simptoma OCD.

Simptomi OCD kod žena koje imaju postpartalni opsesivno-kompulzivni poremećaj često se razlikuju od onih koji su već imali opsesivno-kompulzivni poremećaj. Jedna nedavna studija pokazala je da je najveća razlika između njih dve, kada se sa postpartumom OCD, opsesije uglavnom odnose na bebu na neki način. Konkretno, žene sa postpartumnim opsesivno-kompulsivnim poremećajima često prijavljuju agresivniju opsesiju vezanu za nanošenje štete novoj bebi od žena koje su već imale OCD. Takođe, žene sa postpartumnim opsesivno-kompulzivnim poremećajima češće doživljavaju opsesije vezane za kontaminaciju bebe nego žene bez OCD-a nakon postpartuma.

Uzroci postpartalnog opsesivno-kompulzivnog poremećaja

U ovoj fazi nije jasno zašto je postpartalni period vrijeme povećanog rizika za pojave OCD kod nekih žena. Sa biološke perspektive, pretpostavljeno je da su duboke promene u hormonima poput estrogena možda delimično odgovorne.

Hormoni mogu ometati aktivnost neurotransmitera u mozgu, uključujući serotonin . Poremećaji serotoninskog sistema su u velikoj meri bili uključeni u razvoj OCD-a.

Sa psihosocijalne perspektive, dolazak nove bebe predstavlja niz novih izazova, što može biti ogromno za neke žene. Stres je glavni pokretač OCD, a postpartalni period može biti naročito stresan za one žene koje možda nemaju adekvatne strategije suočavanja ili podrške.

Lečenje postpartalnih opsesivno-kompulzivnih poremećaja

Kao postpartalna depresija, neophodno je tretirati postpartalni opsesivno-kompulzivni poremećaj jer može uticati na normalno vezivanje između majke i njege bebe. Takođe može izazvati značajne patnje i bolove od strane majke i članova porodice. Ako ste nedavno rodili i imate nove psihološke simptome kao što su uznemirujuće i uznemirujuće misli ili kompulzivno ponašanje, kao što je nekontrolisano pranje ruku, obavezno pomenujte to kod lekara primarne zdravstvene zaštite, porodničara, pedijatra ili psihijatra. Ako doživite ove ili druge simptome, vaš lekar će verovatno uraditi potpunu procjenu koja uključuje punu psihijatrijsku istoriju, kao i medicinske testove kako bi se isključili biološki uzroci simptoma kao što je hipotiroidizam.

Kognitivno-bihejvioralna terapija (CBT) može biti dobra opcija za žene sa postpartumnim opsesivno-kompulzivnim poremećajem jer eliminiše mogućnost izlaganja novorođenčadi antidepresivima kao što su selektivni inhibitori ponovnog uzimanja serotonina (SSRI). Iako se antidepresivi poput SSRI-a prenose kroz majčino mleko, nema podataka o dugoročnim efektima izloženosti SSRI-u u majčino mleko, uključujući i nervni sistem, tako da bi prednost uzimanja lekova trebala prevladati rizikom. Obavezno razgovarajte sa svojim doktorom kako biste utvrdili koja je opcija tretmana prava za vas.

Izvori:

Brandes, M., Soares, CN, & Cohen, LS "Postpartalni pojavi opsesivno-kompulzivni poremećaj: dijagnoza i upravljanje" Arhiva ženskog mentalnog zdravlja 2004 7: 99-110.

Uguz, F., Akman, C., Kaya, N & Cilli, AS "Opsesivno-kompulsivni poremećaj nakon porođaja: incidenca, kliničke karakteristike i srodni faktori" Journal of Clinical Psychiatry 2007 68: 132-138.

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924933815311627

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4539865/