Šta je sukob tokom psihosocijalnog razvoja?

8 faza mi svi prolazimo po Eriku Eriksonu

Tokom svog života, svi prolazimo kroz određene faze psihosocijalnog razvoja koji mogu doprineti ili ometati našu sreću i emotivno i psihološko zdravlje. Takođe ide i na teoriju koju je postavio Erik Erikson, američki psiholog i psihoanalitičar koji je rođen u Nemačkoj 1902. Erikson je umro 1994. godine, ostavljajući iza sebe ne samo svoju osamostepenu teoriju psihološkog razvoja, već i izraz "kriza identiteta".

U svakoj fazi psihosocijalnog razvoja, svako od nas se suočava sa određenim sukobom, predložio je Erikson. Evo kratkog pogleda na ove faze, konflikt koji definiše svaku od njih i kako će verovatno pomoći u oblikovanju mentalnog zdravlja.

Faza 1

Sukob: poverenje i nepoverenje . U najranijim fazama detinjstva, mi smo suočeni sa pitanjem ko u našim životima možemo računati na brigu o nama i ko ne možemo. Djeca koja uče da mogu vjerovati i zavisiti od roditelja i drugih negovatelja, iz prve faze psihosocijalnog razvoja izlaze sa osjećanjem sigurnosti i sigurnosti. Oni koji nisu u stanju da veruju svojim negovateljima mogu ostaviti osećaj da je svet nepouzdan.

Faza 2

Sukob : autonomija nasuprot sramoti i sumnji . S obzirom na to da deca postaju nezavisnija, dobija se mogućnost da se sami oslone - drugim rečima, da ne moraju da zavise od drugih za sve - verovatno će razviti snažan osećaj nezavisnosti i autonomije.

Kada roditelji i staratelji rade sve za dijete, možda joj je ostavljeno da se stidi ili sumnja u svoje sposobnosti.

Faza 3

Konflikt: Inicijativa protiv krivice . Kada deci imaju dozvolu da se uključe u samo-usmerene aktivnosti i igraju, nauče kako da preuzmu inicijativu za sopstveni rast i razvoj.

Djeca koja uspješno riješe ovaj sukob razvijaju osjećaj svrhe, dok oni koji ne uspiju dobro konfliktom mogu ostati osjećaj krivice.

Faza 4

Konflikt: Industrija nasuprot inferiornosti . Škola i vršnjaci igraju glavnu ulogu u ishodu ovog sukoba. Deca koja se lepo slažu sa drugom decom njihovog uzrasta i koja dobro rade u školi, iz ove faze će se osjećati kompetentnim. Oni koji nisu u stanju da uspješno upravljaju društvenim interakcijama i akademskim izazovima mogu se osjećati inferiornim i nedostajati samopouzdanje.

Faza 5

Sukob: Identitet i konfuzija uloga . Ova faza psihosocijalnog razvoja dolazi tokom tinejdžerskih godina kada deca počinju da istražuju nove uloge dok se približavaju odrasljem. S obzirom na ovaj sukob dobro vodi do osećaja ličnog identiteta. Oni koji se bore u ovoj fazi mogu ostati zbunjeni oko toga ko su i šta žele da rade s njihovim životom.

Faza 6

Konflikt: Intimnost nasuprot izolaciji . Formiranje jakih veza sa drugim ljudima, naročito romantičnim vezama, igra ključnu ulogu u rešavanju ovog sukoba rane odraslosti. Oni koji uspiju mogu razviti snažne i trajne odnose, dok oni koji ne uspevaju mogu završiti osećanjem izolacije i usamljenosti.

Faza 7

Konflikt : generativnost nasuprot stagnaciji . Ljudi žele da osećaju da su nešto doprineli svetu, i tako uspešno sukobljavajući ovaj sukob uključuje postignuća poput podizanja porodice, uspjeha na poslu i volontiranja u zajednici. Tokom ove faze srednjovjekovne dobi, ljudi koji nisu u stanju da to učine često se osećaju nepovezanim od ostatka svijeta.

Faza 8

Sukob: integritet nasuprot očaju . Tokom ove poslednje faze Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja, stariji ljudi koji se osvrću na svoje živote koji se osećaju zadovoljni sa svim onim što su doživeli i postigli će se pojaviti sa osjećanjem mudrosti i zadovoljstva.

Oni koji žale i koji ne mogu prepoznati svoje uspjehe ili ceniti bogatstvo života koje žive mogu se na kraju osjećati gorko.