Višestruke dijagnoze nisu neuobičajene kod osoba sa PTSD-om
Post-traumatski stresni poremećaj (PTSD) i generalizovani anksiozni poremećaj (GAD) su dva poremećaja koja mogu nastati istovremeno. Ovo nije u potpunosti iznenađujuće s obzirom da je PTSP sama po sebi anksiozni poremećaj koji se može manifestovati na različite načine od jedne osobe do druge.
Kao takav, PTSP (poremećaj uzrokovan teškim traumama) može dovesti do drugih poremećaja, od kojih svaka ima svoj skup jedinstvenih uzroka, karakteristika i simptoma.
Pored GAD-a, drugi poremećaji anksioznosti koji se pojavljuju mogu uključiti poremećaj bolova (PD), socijalni anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) i specifičnu fobiju.
Razumevanje generalizovanog anksioznog poremećaja (GAD)
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) ide daleko iznad normalne zabrinjavajuće i fretting koje većina ljudi doživljava. Definiše se kao preterana briga o subjektima ili događajima koji traju najmanje šest meseci.
Anksioznost je nešto što osoba ne može da kontroliše sa predmetom brige često prelazak sa jedne na drugo. Zabrinjavajući na kraju zauzima puno dana osobe sa malo olakšanja do tačke na kojoj odnose na odnose i rad.
Licu se dijagnostikuje GAD u prisustvu najmanje tri od sljedećih fizičkih ili kognitivnih simptoma:
- krepost ili nemir
- umor ili lako umorni
- oštećena koncentracija ili osećaj kao da um odjednom postane prazan
- razdražljivost, ili internalizovana ili eksternalizovana
- povećana bol u mišićima ili bolešću
- težak spavanje ili nezadovoljavajući spavanje
- fizički simptomi uznemirenosti, kao što je znojenje, mučnina ili dijareja
- teškoće sprovođenja svakodnevnih aktivnosti i odgovornosti
Da bi se potvrdila dijagnoza, simptomi se ne mogu objasniti ni sa drugim uzrocima ili uslovima, uključujući lijekove na recept, korištenje alkohola, upotreba droga, neurološki problemi ili drugi mentalni poremećaji.
Odnos između PTSP i GAD
Istraživanja sugerišu da otprilike jedan od šest osoba sa PTSD doživljava GAD u nekom trenutku u svom stanju. Dalje sugeriše da je stopa GAD-a kod ljudi sa PSTD-om čak šest puta veća od one koja se nalazi u opštoj populaciji.
Iako razlozi njihovog suživota nisu sasvim jasni, znamo da je zabrinutost česta karakteristika PTSP-a. Pošto su emotivni odgovori tipično hiper-uzbuđeni kod ljudi sa PTSD-om, brige se takođe mogu produžiti i preuveličiti do tačke gde se više ne mogu kontrolisati.
U nekim pojedincima, zabrinutost se čak može koristiti kao mehanizam za suzbijanje. Nije neuobičajeno čuti ljude sa PSTD-om da kažu da brinući o drugim događajima ili nevoljama odvlači ih od stvari koje im više uznemiruju. Obezbeđuje ih udaljenost od misli i osećanja sa kojima se ne mogu suočiti.
Drugo moguće objašnjenje je da PTSP i GAD imaju slično porijeklo. Dok je trauma urođeni uzrok PTSD-a, to može biti i okidač koji vodi do GAD-a.
Drugi poremećaji anksioznosti koji mogu postojati sa PTSP
Na isti način kako GAD može koegistirati sa PTSP-om, drugim anksioznim poremećajima koji dele slično poreklo i preklapaju simptome.
Među njima:
- Panićki poremećaj (PD) doživljava se kod oko sedam posto osoba sa PTSD-om. Karakteriše ga česti i neočekivani panični napadi i stalna briga o budućim napadima. PD se javlja kod osoba sa PTSD-om čija je stopa četiri puta veća od populacije.
- Poremećaj socijalne anksioznosti se javlja kod 28% osoba sa PTSP i definisan je intenzivnim strahom i izbegavanjem socijalnih situacija. Postojanje PTSP-a može biti prirodna posledica poremećaja, jer oba karakterišu osećanja izolacije i "ne prilagode se".
- Specifična fobija se javlja kod 31% osoba sa PTSD-om i karakteriše strah od određenih predmeta (kao što su pauči, krvi ili psi) ili situacije (liftovi, mostovi, visine). Ljudi sa PTSP-om imaju sedam puta veću vjerovatnoću da imaju specifičnu fobiju kao i širu javnost.
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) je manje istraživan u odnosu na PTSP, ali istraživanja sugerišu da svako od četiri do 22 posto osoba sa PTSP može imati OCD. OCD se karakteriše prekomernim opsesivnim i / ili nametljivim mislima, kao i ponavljajućim ponašanjima ili mislima (prisilama).
> Izvor:
> Nacionalni institut za mentalno zdravlje. "Poremećaji anksioznosti". Bethesda, Merilend; ažurirano marta 2016.