Sličnosti i razlike između Freuda i Eriksona
Psihoseksualna teorija Sigmunda Freuda i psihosocijalna teorija Erika Eriksona su dve dobro poznate teorije razvoja. Iako je bio pod uticajem Freudovih ideja, Eriksonova teorija se razlikovala na nekoliko važnih načina.
Kao i Frojd, Erikson je verovao da se ličnost razvija u nizu unapred utvrđenih faza. Za razliku od Frojdove teorije psihoseksualnih faza, Eriksonova teorija opisuje uticaj socijalnog iskustva tokom čitavog životnog veka.
Da uporedimo i suprotstavimo te dve teorije gledajući neke od ključnih sličnosti i razlike u svakoj fazi.
Starost: Rođen na 1 godinu
Dve teorije razvoja se fokusiraju na važnost ranih iskustava, ali postoje značajne razlike između Freudove i Eriksonove ideje. Frojd je bio usredsređen na važnost hranjenja, dok je Erikson bio više zabrinut kako se odgonetni čuvari odnose na potrebe deteta.
Frojdove faze psihoseksualnog razvoja
- Frojd je ovo nazvao usmenom fazom.
- U ovom trenutku razvoja, primarni izvor djeteta za dijete je kroz usta sisanjem, jedenjem i degustacijom.
- Problemi sa ovom fazom mogu dovesti do toga što je Freud nazvao oralno fiksiranjem .
Eriksonovi fazi psihosocijalnog razvoja
- Erikson je to nazvao povjerenjem naspram faze nepoverenja .
- Deca uče da veruju ili ne poveravaju svoje negovatelje.
- Briga koju odrasli pružaju određuje da li djeca razviju taj osećaj povjerenja u svijet oko sebe.
- Djeca koja ne dobijaju odgovarajuću i pouzdanu brigu mogu razviti osećaj nepoverenja prema drugima i svijetu.
Starost: 1 do 3 godine
Iako postoje razlike između Eriksonovih i Frojdovih ideja, njihove teorije se fokusiraju na to kako djeca razvijaju osjećaj nezavisnosti i majstora.
Psihoseksualni razvoj:
- Frojd je to nazvao analnom fazom razvoja.
- Deca dobijaju osećaj majstora i kompetentnosti kontrolisanjem pokreta bešike i creva.
- Deca koja uspevaju u ovoj fazi razvijaju osećaj sposobnosti i produktivnosti.
- Oni koji imaju problema u ovoj fazi mogu razviti analnu fiksaciju. Kao odrasli, mogu biti preterano uredni ili neuredni.
Psihosocijalni razvoj:
- Erikson je to nazvao autonomijom u odnosu na sramu i sumnju .
- Deca razvijaju samodovoljnost kontrolisanjem aktivnosti kao što su jela, trening za toalete i pričanje.
- Oni koji uspevaju u ovoj fazi razvijaju osećaj nezavisnosti, dok će oni koji se bore ostati sumnjajući u sebe.
Godine: 3 do 6 godina
Tokom predškolske i rane osnovne godine, Freudova teorija je mnogo više bila zabrinuta ulogom libida, dok je Eriksonova teorija bila više usmjerena na to kako djeca interaguju s roditeljima i vršnjacima.
Frojdova teorija:
- Frojd je to nazvao falicnom fazom.
- Energija libida je fokusirana na genitalije. Deca počinju da se identifikuju sa istopolnim roditeljem.
- Dečaci doživljavaju Edipov kompleks dok devojke doživljavaju kompleks Electra .
Eriksonova teorija:
- Erikson je to nazvao inicijativom nasuprot krivičnoj sceni.
- Deca počinju da preuzmu veću kontrolu nad svojim okruženjem.
- Oni koji su uspešni u ovoj fazi razvijaju osećaj svrhe, a oni koji se bore ostaju osjećanja krivice.
Godine: od 7 do 11 godina
Frojd je verovao da je ovo doba služilo kao prelazni period između detinjstva i adolescencije. Erikson, s druge strane, verovao je da djeca i dalje prave osećaj nezavisnosti i kompetentnosti.
Psihoseksualni razvoj:
- Froj je ovo nazvao kao latentni period.
- Energija libida je potisnuta, a deca su fokusirana na druge aktivnosti kao što su škola, prijatelji i hobi.
- Frojd je verovao da je ova faza važna za razvoj društvenih veština i samopouzdanja.
Psihosocijalni razvoj:
- Erikson je to nazvao fazom industrije u odnosu na inferiornost .
- Deca razvijaju osećaj kompetentnosti savladavajući nove vještine.
- Deca koja uspevaju u ovoj fazi razvijaju ponos u svojim dostignućima, dok se oni koji se bore mogu osjećati nesposobnim.
Starost: Adolescencija
Adolescencija je odigrala ključnu ulogu iu teorijama razvoja Frojda i Eriksona. U obe teorije, tinejdžeri počinju da razvijaju sopstveni osećaj identiteta.
Frojdova teorija:
- Frojd se osvrnuo na ovu tačku u psihoseksualnom razvoju kao genitalnoj fazi.
- Deca počinju da istražuju romantične odnose.
- Cilj ove faze je razviti osećaj ravnoteže između svih oblasti života. Oni koji su uspešno završili ranije faze sada su topli, brižljivi i dobro prilagođeni.
Eriksonova teorija:
- Erikson je ovu tačku u psihosocijalnom razvoju nazvao fazom konfuzije identiteta i uloge .
- Deca razvijaju lični identitet i osjećaj sebe.
- Teens istražuju različite uloge, stavove i identitete dok razvijaju osećaj sebe.
- Oni koji dobiju podršku i ohrabrenje će se pojaviti uz snažan osećaj ko su i šta oni žele da postignu.
- Oni koji se bore za stvaranje snažnog identiteta ostaju zbunjeni oko toga ko su i šta žele uraditi s njihovim životom.
Starost: odrasla osoba
Frojdova teorija fokusirana je isključivo na razvoj između rođenja i godina tinejdžera, podrazumevajući da je ta ličnost u velikoj meri postavljena kamenom rano detinjstvo. Erikson je, s druge strane, imao pristup životu i verovao da se razvoj nastavlja čak iu starosti.
Frojdova teorija psihoseksualnog razvoja:
- Frojdova teorija u velikoj meri se fokusira na period između rođenja i adolescencije.
- Prema Frojdu, genitalna faza traje čitavu odraslo doba. Verovao je da je cilj razviti ravnotežu između svih oblasti života.
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja:
> Izvori:
> Newman, BM & Newman, PR. Razvoj kroz život: psihosocijalni pristup. Boston, MA: Cengage Learning; 2017.
> Schaffer, DR & Kipp, K. Razvojna psihologija: detinjstvo i adolescencija. Belmont, Kalifornija: Wadsworth; 2010.
- Teorija Eriksonsa uključuje još tri faze koje obuhvataju odraslu osobu. Te tri faze su:
Intimnost protiv izolacije : Mladi ljudi traže romantičnu ljubav i društvo.
Generativnost i stagnacija : Srednjoškolci odrasli neguju druge i doprinose društvu.
Integritet protiv očajanja : Stariji odrasli razmišljaju o svom životu, osvrćući se na osećaj ispunjenja ili gorčinu.